
Kraj renoviranja je trenutak kada majstori odu, a u stanu ostanu kese sa šutom, ostaci pločica, kartoni, folije, mrlje od boje i sloj prašine po svemu. Mnogi tada shvate da je čišćenje posle renoviranja poseban posao, mnogo zahtevniji od običnog spremanja. Fina građevinska prašina ulazi u svaki ugao, a pogrešno čišćenje može da ošteti nove podove, pločice i nameštaj.
Prašina od maltera, gleta, gipsa i sečenja pločica je veoma fina, lakša od obične prašine i dugo lebdi u vazduhu. Ona se taloži na svim površinama, ulazi u ormare, ventilaciju i klima uređaje. Može da iritira oči, nos i pluća, posebno kod dece i alergičara. Kada se pomeša sa vodom, pravi tanak sloj koji ostavlja beličaste tragove na podu i pločicama.
Čišćenje ne počinje krpom nego iznošenjem otpada. Ostaci pločica, maltera, cigle i kese sa šutom idu u kontejner za šut. Kartoni, folije i ambalaža odvajaju se posebno, a metal i plastika mogu ići na reciklažu. Ostaci boja, lepkova i razređivača ne smeju se prosipati u odvod, već se predaju kao opasan otpad. Tek kada su prostorije prazne, može se videti koliko je posla zaista ostalo.
Osnovno pravilo je od gore prema dole i od unutra prema izlazu. Prvo se čiste plafoni, lusteri, gornji delovi zidova i police, zatim prozori, vrata i nameštaj, a pod se čisti poslednji. Ako se prvo opere pod, prašina koja padne sa zidova i polica ponovo ga zaprlja. Prostorije se čiste jedna po jedna, a završena prostorija se zatvori, da prašina iz drugih delova stana ne uđe ponovo.
Finu prašinu najbolje je prvo usisati, i to usisivačem sa dobrim filterom, jer obični kućni usisivači često izbacuju najfinije čestice nazad u vazduh. Zatim se površine brišu blago vlažnom krpom od mikrovlakana, koja se često ispira. Previše vode pravi blato od prašine, pa se pod pere u nekoliko prolaza sa čistom vodom. Prozori se otvaraju tokom čišćenja, kako bi prašina izlazila napolje.
Na novim pločicama često ostaju tragovi fug mase i lepka. Ovi tragovi uklanjaju se posebnim sredstvima za čišćenje cementnih ostataka, koja se biraju prema vrsti pločica. Kod prirodnog kamena i mermera kisela sredstva mogu da oštete površinu, pa se koriste samo preparati namenjeni kamenu. Fuge se ne ribaju oštrim žicama, jer se mogu oštetiti dok nisu potpuno očvrsle.
Sveže mrlje od disperzivne boje skidaju se vlažnom krpom. Osušene mrlje na staklu uklanjaju se pažljivo strugačem za staklo, pod blagim uglom, kako se staklo ne bi izgrebalo. Silikon se seče i skida mehanički, a ostaci uklanjaju posebnim sredstvom. Na parketu i laminatu se ne koriste oštri strugači i razređivači, jer mogu da oštete lak.
Stolarija posle renoviranja ima prašinu u šinama, okovima i zaptivkama. Prvo se usisaju šine, zatim se okviri brišu vlažnom krpom, a stakla peru sredstvom za staklo. Zaštitne folije na novoj PVC i aluminijumskoj stolariji skidaju se što pre, jer na suncu mogu da se zalepe i postanu teške za uklanjanje. Okovi se proveravaju i čiste od prašine, da bi prozori i vrata radili glatko.
Prašina ulazi i u klima uređaje, ventilacione otvore i radijatore. Filteri klime se vade i peru, a ako je prašine mnogo, preporučuje se servis i dubinsko čišćenje. Rešetke ventilacije u kupatilu i kuhinji skidaju se i peru. Radijatori se usisavaju između rebara, jer prašina na toplim površinama stvara neprijatan miris kada krene grejanje.
Kod većih renoviranja, cele kuće ili poslovnog prostora, čišćenje može da traje danima. Tada je praktično angažovati firme koje imaju industrijske usisivače, mašine za pranje podova i iskustvo sa građevinskim čišćenjem. Odvoz šuta i krupnog otpada dogovara se pre čišćenja, kako bi ekipa za čišćenje radila u praznom prostoru. Tako se stan brže priprema za useljenje.
Pre unošenja nameštaja proverava se da li su svi tragovi otpada uklonjeni, da li su odvodi čisti i da li u njima nema maltera i gleta, koji mogu da izazovu začepljenje. Proveravaju se i utičnice, prekidači i lusteri, da u njima nema prašine. Prostorije se dobro provetre nekoliko dana, kako bi nestali mirisi boje i lepka. Čist stan posle renoviranja spreman je za život tek kada je i vazduh u njemu čist.