
Selidba, nasleđen stan, prodaja kuće ili jednostavno odluka da se konačno raščisti podrum, svi ti trenuci vode do istog pitanja. Gde sa starim nameštajem, rešoom koji godinama ne radi, kutijama, tepisima i stvarima koje su decenijama skupljane? Pražnjenje stana i odvoz kabastog otpada deluje kao posao za jedan vikend, ali se brzo pokaže da je to ozbiljan zadatak, sa mnogo težine, prašine i nekoliko vrsta otpada koje se ne mogu baciti na isto mesto.
Kabasti otpad je otpad iz domaćinstva koji zbog veličine ili težine ne staje u obične kante i kontejnere za smeće. Tu spadaju stari ormari, kreveti, dušeci, kauči, fotelje, stolovi, vrata, prozori, tepisi, bicikli i slične stvari. Ovaj otpad se ne sme ostavljati pored uličnih kontejnera, jer komunalna služba ne odvozi takve predmete redovnim turama, a ostavljanje se može kazniti.
Najbolje je početi od pregleda svih prostorija i podele stvari u četiri grupe, za zadržati, za poklon ili prodaju, za reciklažu i za odvoz. Stvari koje imaju vrednost, dokumenta, fotografije i nakit odvajaju se prvo, pre nego što počne iznošenje. Zatim se procenjuje količina otpada, kako bi se izabrao kontejner ili vozilo odgovarajuće veličine. Pražnjenje se radi od najudaljenijih prostorija ka izlazu, da se ne bi stalno prelazilo preko već sređenih delova.
Nameštaj zauzima mnogo prostora, iako nije uvek težak. Jedan trosed ili veliki ormar mogu da popune trećinu manjeg kontejnera. Dobro je rastaviti nameštaj pre utovara, skinuti vrata sa ormara, odvojiti noge stolova i razmontirati krevete. Tako se u isti prostor smesti mnogo više stvari. Pražnjenje podruma i tavana često donosi više otpada nego što se očekuje, jer se tamo godinama gomilaju kutije, stare daske, crep, stari prozori i alat.
Pre nego što nameštaj završi u kontejneru, vredi proveriti da li neko može da ga iskoristi. Očuvan nameštaj se može prodati na oglasima, pokloniti humanitarnim organizacijama ili prijateljima. Stari predmeti od punog drveta, retro lampe i stari radio aparati ponekad zanimaju kolekcionare i restauratore. Knjige se poklanjaju bibliotekama, školama i udruženjima. Ovim se smanjuje količina otpada i neko dobija nešto korisno.
Stari frižideri, veš mašine, televizori, računari i mali kućni aparati spadaju u električni i elektronski otpad. Oni sadrže materije koje ne smeju da završe na deponiji zajedno sa ostalim otpadom, a frižideri i zamrzivači imaju rashladne gasove. Ovakvi uređaji predaju se ovlašćenim operaterima za e-otpad, a prodavnice tehnike često preuzimaju stari uređaj pri kupovini novog. Ne treba ih rastavljati sami, zbog bezbednosti i zaštite životne sredine.
U podrumima i garažama često se nalaze stare boje, lakovi, razređivači, ulje za motor, akumulatori, sredstva za prskanje, baterije i fluorescentne cevi. To je opasan otpad koji se ne sme mešati sa ostalim otpadom niti bacati u kontejner za šut. Ostavlja se u originalnoj ambalaži, dobro zatvoren, i predaje ovlašćenim sakupljačima opasnog otpada. Gume se vraćaju vulkanizerima ili predaju operaterima koji ih preuzimaju.
Kontejner za šut namenjen je građevinskom otpadu, betonu, cigli, malteru, pločicama i sličnom materijalu. Kod mnogih prevoznika nameštaj, tepisi i drugi kabasti otpad iz domaćinstva voze se odvojeno, jer se na deponiji drugačije razvrstavaju. Zato je važno pri porudžbini reći kakav je otpad u pitanju, kako bi se dogovorio odgovarajući kontejner ili vozilo. Mešanje različitih vrsta otpada može dovesti do odbijanja na deponiji i dodatnog troška.
Teški ormari, šporeti na drva i stari kauči nose se u dvoje ili troje, uz rukavice i zatvorenu obuću. Pre iznošenja oslobađa se put do izlaza, skidaju se vrata koja smetaju i štite uglovi zidova i stepeništa. U zgradama se lift štiti kartonom, a teške stvari se ne nose liftom ako prelaze njegovu nosivost. Mnogo udaraca i povreda leđa nastaje upravo pri žurbi, kada se teret podiže iz pogrešnog položaja.
Pražnjenje stana u kome je živeo neko blizak emotivno je težak posao. Mnogima pomaže da se ne žuri i da se prvo izdvoji ono što ima uspomensku vrednost. Dobro je dogovoriti se sa ostalim članovima porodice pre nego što se išta baci, kako ne bi bilo nesporazuma. Kada se odluči šta ostaje, ostatak posla mogu da preuzmu ljudi koji se bave pražnjenjem i odvozom, kako porodica ne bi morala da prolazi kroz svaku stvar.
Kada se stvari iznesu, ostaje prašina, paučina, tragovi nameštaja na podu i zidovima. Tek tada se vidi pravo stanje stana, vlaga iza ormara, oštećen parket ili instalacije. Ovo je dobar trenutak za procenu da li je potrebno krečenje ili renoviranje pre prodaje ili izdavanja. Prazan i čist stan se lakše prodaje i izdaje, jer kupci i zakupci bolje vide prostor.